Vancouver je najveći grad Britanske Kolumbije. Također i važna kanadska luka na obali Tihog Oceana. Prema popisu 2006. godine, u Vancouveru živi 587 891 stanovnika, a u širem gradskom području 2 180 737 stanovnika. Prema istraživanjima, Vancouver je po kvaliteti života na trećem mjestu, nakon Zuricha i Ženeve.
POVIJEST
Prvi Europljanin koji je došao na ovo područje bio je španjolac Jose Maria Narvaez 1791. godine. Nekoliko mjeseci nakon toga, na ovo područje dolazi britanski moreplovac George Vancouver po kojem je grad dobio ime.
Prvo europsko naselje na prostoru današnjeg grada osnovano je 1863. godine, a sâm Vancouver osnovan je 6.4.1866., što ga čini jednim od mlađih kanadskih gradova. Vancouver se počeo ubrzano razvijati i 1911. broj stanovnika porastao je na 20 000.
VANCOUVER DANAS
Kanađani Vancouver zovu „grad susjedstava“, što je i razumljivo s obzirom na činjenicu da su u gradu zastupljene brojne etničke grupe te su neke od tih grupa stvorile gradske četvrti kao što su Chinatown, Greektown, Little Italy i druge. Najzastupljeniju nacionalnu manjinu čine Kinezi.
Vancouver je najvažnija kanadska luka. Godišnje trguje s oko 90 zemalja. Osim trgovine, u Vancouveru je razvijena i drvna industrija. Zadnjih godina pojačano se razvijaju biotehnologija, filmska industrija te razoj softvera (EA Blackbox, poznat po Need For Speed serijalu).
Turisti rado posjećuju Stanely Park, Queen Elizabeth Park, šume, plaže i kulturne atrakcije.
Najpoznatija sportska momčad su Vancouver Cancucks (NHL). U Vancouveru će se 2010. godine
OPCE INFORMACIJE
Vancouver, Canada's pristupnika na Pacifiku "i treći najveći grad je blagoslovljen sa jednom od najljepih mjesta na svijetu. Ocean i planine okruuju grad i prostor za drvo-Park, u okviru svojih granica.
Vancouver je ujedno i temelj za sidro istraujući spektakularan prizor of British Columbia, od otoka i fjords na obali Pacifika do planina u unutranjosti, kao u jugozapadnom kutu pokrajine, gdje su Fraser Valley zadovoljava Gruzija Strait.
Uz ljepotu prirodnog okruenja i uloga grada kao utočite za bivu hippies i counter-culture vrste, ne iznenađuje da organizacije poput Greenpeace i Adbusters izniknu ovdje. Vancouver je također komercijalni i kulturno sredite na zapadnoj obali Kanade i jedan od glavnih kongresni i turističko odredite.
Vancouver često se naziva "Land Lotus" od strane drugih Kanađane, koliko po svojim umjerena klima i za svoj ugled za oputen i prirodan način ivota nazad. Grad se ponosi svojom casual odjeća stav, i rekreacijske mogućnosti (more kayaking, inline klizanje i brdskog biciklizma u snowboardingu, skijanje i zimski kampovi) su dio onoga to privlači milijune posjetitelja na grad i okolinu.
Downtown Vancouver, sa svojim povijesnim Gastown i trendovski Yaletown područjima, nalazi se na Burrard poluotoka, kao i stambenih West End i Stanley Park sa svojim gustim naslovnici jele i kedar. The reper Lions Gate most povezuje grad sa sjevera i Vancouver North Shore Planine u Burrard uvali. Grad je velik i kineska četvrt multikulturalnom Commercial Drive području leati na istoku, a False Creek i ivoj javne prostore na Granville Island odvojena od Downtown većeg dijela grada na jugu.
Vancouver mnogim etničkim zajednicama oivjeti grad sa svime od vrhunskih restorana, raznolik program kulturnih događanja. Mnogobrojne staze slijedite krivulje obali Vancouver karakteristika mnogim područjima, kao to su Kitsilano i West End, gdje je trotoar kafića i ljudi promatrajući se tradicionalno smatraju dobrim obliku.
Donja kopno je izvorno naslovnica raznih naroda "First Nations" (Coast Salish i jezičnu grupu), kada je George Vancouver istraeno područje u 1792. U 1820s, europski doseljenici, a dlake, losos Trading Post in Fort Langley, istočno od dananjeg Vancouver.
Gold Rush 1858 podrava lokalno stanovnitvo, grad i sama bila pilana i transkontinentalne kraj eljezničke. Grad je bio poznat kao Granville neko vrijeme, ali u 1886, bio je preimenovan u Vancouveru.
Za mnoge od Vancouver povijesti, a isto tako u velikoj mjeri i danas, u gradu je ekonomiju na određeni proizvodne industrije (npr. s prijavom i rudarstvo) i prekrcaj roba od eljezničke kraj oceana u toku plovila.
Turizam je uvijek faktor, pogotovo nakon uspjeha Expo86 sa ustajanje popularnost Alaskan krstarenja, iz Kanade Upiite terminal.
Međunarodne panje je sve Shine On Vancouver, uz pitanje, u vonji-do hostinga za Zimske olimpijske igre 2010 i Paralympic Games. Novi S-Bahn linije građanskim i drugim projektima koji se podudaraju sa događaj će biti već tourist-friendly grad jos vise kako bi posjetiteljima.
Vancouver ima pomorsko klimu s blagim zimama i toplim ljetima koje je grad zelenih tijekom cijele godine. Iako je zimska sezona kia svibanj znam, tamo su često dugi neprekinuti sunca u ljetnim mjesecima, kada su posjetitelji doli vidjeti prirodne ljepote u regionu. Padanje snijega rijetko u gradu, ali je vie nego adekvatan za skijalita u planinama na sjeveru.
KANADA
Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2001. ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km²)
Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.
Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija sa kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Kanada je multikulturalna država sa dva službena jezika: engleskim i francuskim. Kanada je jedna od zemalja sa najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.
POVIJEST
Starosjedioci su Indijanci, a na sjeveru zemlje Eskimi. Već oko 1000. godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala Kanade. Od 1534.-36. zaposjeo je francuski pomorac Jacques Cartier područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). Samuel de Champlain prodire 1603.-35. u unutrašnjost i kolonizira zemlju (Newfoundland, Nova Scotia, Québec). Prvo trajno europsko naselje osnovano je od strane Francuza- Port Royal 1605. Glavnu gospodarsku granu u to vrijeme čini trgovina krznom, a ugrožavaju ju nizozemski kolonisti iz New Amsterdama (poslije New York) 1612.-64. kao i Englezi koji su zaposjeli područje oko Hudsonova zaljeva na sjeveru (1668.-69.).
Zbog borbe za teritorijem i trgovine krznom u razdoblju od 1689. i 1763. izbija nekoliko ratova između Francuza, Britanaca i Indijanaca. Utrechtskim mirom 1713. Francuska je izgubila Newfoundland, Novu Scotiju, te prava na Hudsonov zaljev. Pariškim mirom 1763., nakon Sedmogodišnjeg rata (Francusko- Indijanski rat) Francuska gubi i ostatak Kanade. Nakon Američkog rata za neovisnost oko 50 000 britanskih rojalista nalazi utočište u Kanadi. Od 1791. Kanada je podijeljena na Donju Kanadu (Québec) i- uglavnom francusko područje, te Gornju Kanadu (Ontario)- naseljenu britanskim rojalistima izbjeglim iz SAD-a (1783.-84.).
Godine 1812. Kanada je poprište rata između SAD-a i Britanskog Carstva, a njezina uspješna obrana imala je dugotrajne posljedice. Kanada je ostala dio britanske Krune te je izgrađeno jedinstvo među njezinim stanovnicima. Nizom sporazuma između SAD-a i Kanade zavladao je mir. Od tada započinje velika imigracija Britanaca i Iraca prema Kanadi. Pobunom iz 1837. tražena je vlada ali pobuna propada. 1840. Kanađani su ujedinjeni u federalnu koloniju Ujedinjenu Provinciju Kanadu. Nakon što je sa SAD-om dogovoreno da 49. sjeverna paralela čini granicu Britanci osnivaju na zapadu dvije kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija koje su bile odvojene od Ujedinjene Provincije Kanade.
Godine 1867. proglašena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona sa četiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i New Brunswick. Do 1878. u dominion Kanadu je uključen cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim Newfoundlanda). U drugoj polovici 19. stoljeća osnivaju se političke stranke: konzervativna (1854.) i liberalna (1873). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetljećima 20. st. veliko useljavanje.
Kanada je sudjelovala u Prvom i Drugom svjetskom ratu na strani Velike Britanije, postavši nakon Prvog svjetskog rata neovisna (Potpisnica sporazuma u Versaillesu, članica Lige naroda), a Westminserskim statutom iz 1931. i formalno neovisna država, članica britanskog Commonwealtha. Konačne granice je dobila 1949. priključenjem Newfoundlanda. Među osnivačima je NATO-a 1949. Održana je politička stabilnost, a vodeće postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. 1960-ih i 1970-ih u pokrajini Québec separatističke skupine povremeno izvode bombaške napade.
Premijer Pierre E. Trudeau (na vlasti 1968.-79. i 1980-84.) nastojao je smanjiti utjecaj SAD-a na kanadsko gospodarstvo. U doba premijera Martina B. Mulroneya (1984.-93.) sa SAD-om je 1989. postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a 1992. zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Potkraj 1995. Québecu je priznata društvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture, a nizom zakona 2000. otežana mu je mogućnost odcjepljenja. 1993.-2003. premijer je bio Joseph Jacques Jean Chrétien, a od 2003. premijer je Paul Martin.
KLIMA
Veći dio Kanade nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snježno-šumska klima. Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima. Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje Velikih jezera i dolina rijeke St. Lawrence.
Temperature
U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u siječnju je od -30° do -35°C (minimalne temperature dosežu i -52°C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature mnogo su blaže, na Newfounlandu od -5° do -10°C, a u primorju Tihog oceana od 1° do 4°C. Ove su temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne lipanjske temperature na većem dijelu Kanade su od 10° do 15°C, a na jugu središnjeg dijela oko 20°C.
